Prijeđi na sadržaj

Portal:Kemija/Prijašnji izabrani kemičari/2010.

Izvor: Wikipedija

Siječanj

Glenn Theodore Seaborg (šve.: Glenn Teodor Sjöberg, 19. travnja 1912.25. siječnja 1999.) bio je američki znanstvenik švedskih korijena, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1951. godine zbog otkića i sinteze 10 transuranijskih elemenata. Seaborg je, također, razvijao i koncept aktinoida te je prvi predložio skupinu aktinoida što je dovelo do današnjeg izgleda periodnog sustava elemenata.

Većinu svoje karijere proveo je na University of California, Berkeley kao profesor i istraživački znanstvenik, a postao je i drugi kancelar tog sveučilišta u njegovoj povijesti. Seaborg je savjetovao 10 američkih predsjednika, od Trumana do Clintona, o nuklearnoj politici te je bio predsjednik Komisije za atomsku energiju SAD-a od 1961. do 1971. Tijekom svojeg predsjedanja, zalagao se komercijalnu i mirovnu uporabu nuklearne energije i znanosti.

Glenn T. Seaborg je bio glavni ili suotkrivač deset kemijskih elemenata: plutonija, americija, kurija, berkelija, kalifornija, einsteinija, fermija, mendelevija i elementa 106, koji je tijekom njegova života, njemu u čast, nazvan seaborgij.





Veljača

Zlata Bartl (Sarajevo, BiH, 20. veljače 1920. - Koprivnica, 30. srpnja 2008.), bosanskohercegovačko-hrvatska znanstvenica, tvorac začina Vegeta koji proizvodi Podravka iz Koprivnice.

Zlata Bartl je u Sarajevu završila osnovnu školu i gimnaziju. Poslije velike mature odlazi na studij u Zagreb, gdje na prirodoslovnom fakultetu diplomira kemiju, fiziku, matematiku i minerologiju. Poslije diplome vraća se u Sarajevo. 1956. godine odlazi u Koprivnicu i tu počinje njen znanstveni rad. Bila je još kao dijete zaljubljenica u kemiju. U Podravkinom laboratoriju nastavlja sa svojim radom, a na njezinu inicijativu 1957. počinje proizvodnja dehidratiziranih juha, a 1959. i proizvodnja "Vegete".

Preminula je 30. srpnja 2008. godine u koprivničkoj Općoj bolnici nakon duge i teške bolesti.





Ožujak

Kemičar nije izabran.
--Prijašnji izabrani kemičari--




Travanj

Joseph Leonard Goldstein (rođen 18. travnja, 1940. Kingstree, Južna Karolina) je američki biokemičar i genetičar, koji je 1985.g. podijelio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu zajedno sa Michael S. Brownom za njihova otkrića regulacije metabolozma kolesterola.

Brown i Goldsteinom su zajedno otkrili, proučavavši metabolizam kolesterola u kulturama vezivnog tkiva zdravih ispitanika i ispitanika koji boluju od obiteljske hiperkolestrolemije bez ili sa dodatkom krvnog seruma (znači i kolesterola) u stanični medij, da stanice zdravih osoba podjeduju posebnu strukturu, receptor, koji veže lipoprotein male gustoće (LDL - engl. low density lipoprotein) dok stanice oboljelih imaju manjak ili potpuni gubitak tih receptora.





Svibanj

Kemičar nije izabran.
--Prijašnji izabrani kemičari--




Lipanj

Kemičar nije izabran.
--Prijašnji izabrani kemičari--




Srpanj

Kemičar nije izabran.
--Prijašnji izabrani kemičari--




Kolovoz

Kemičar nije izabran.
--Prijašnji izabrani kemičari--




Rujan

Jean Baptiste Perrin (Lille, 30. rujna 1870. - New York, 17. travnja 1942.), francuski fizičar i kemičar te dobitnik Nobelove nagrade za fiziku 1926. godine.

Rođen je u Lilleu, a u Parizu je pohađao École Normale Supérieure, elitnu grande école. Postao je asistent u školi u razdoblju od 1894. do 1897. tijekom kojega je počeo izučavati katodne i X-zrake. Godine 1897. dodijeljen mu je stupanj doktora znanosti (docteur ès sciences).

Nakon što je Albert Einstein 1905. godine objavio svoja teoretska objašnjenja Brownovog gibanja u uvjetima atoma, Perrin je napravio eksperimentalno istraživanje kako bi testirao i potvrdio Einsteinova predviđanja te je time smirio stoljetno osporavanje Daltonove atomske teorije.

Jean Perrin primio je Nobelovu nagradu za fiziku 1926. godine "za rad na diskontinuiranoj strukturi materije, a naročito za otkriće sedimentacijske ravnoteže". Time je jasno okončana duga borba vezana za fizičko postojanje molekula.





Listopad

Nenad Trinajstić (Zagreb, 26. listopada 1936.), hrvatski kemičar.

Dr. Trinajstić diplomirao je 1960. na Tehnološkom fakultetu u Zagrebu, gdje je i magistrirao 1966. te doktorirao 1967. Doktorska disertacija pod naslovom Elektronska struktura nekih višeatomnih molekula bila je prva disertacija iz kvantne kemije u Hrvatskoj uopće. Disertacija, iako obranjena u Jugoslaviji, bila je izrađena u Engleskoj. Poslijedoktorsku specijalizaciju odradio je u SAD-u.

Znanstveni interes pokazivao je u području kvantne kemije, matematičke kemije, računalne kemije, povijesti kemije te u filozofiji prirodnih znanosti.

Mentorirao je 15 diplomskih, 12 magistarskih i 20 doktorskih radova. Objavio je više od 500 znanstvenih radova, stotinjak stručnih radova i dvjestotinjak radova iz popularizacije kemije, te deset knjiga.