Portal:Kemija

Izvor: Wikipedija
uredi  

Portal o kemiji

Kemija (starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe) proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari. Kemija se bavi kemijskim elementima i spojevima, koji se sastoje od atoma i molekula, kao i njihovim odnosima.

Prije više od stoljeća, ova se znanost nazivala lučbom. Danas se izraz ludžba (usklađeno s modernim pravopisom) ne upotrebljava.

uredi  

Izdvojeni članak

Kemija (starofrancuski: alkemie; arapski al-kimia: umjetnost preobrazbe) je znanost koja proučava ustroj, osobine, sastav i pretvorbu tvari. Kemija se bavi kemijskim elementima i spojevima, koji se sastoje od atoma i molekula, kao i njihovim odnosima.

Atomska teorija je osnova kemije. Ta teorija kaže da se sve tvari sastoje od vrlo malih čestica, atoma. Jedan od prvih zakona koji je doveo do utemeljenja kemije kao znanosti bio je Zakon očuvanja mase. Taj zakon kaže da tijekom kemijske reakcije nema primjetne promjene u količini tvari. (Moderna je fizika pokazala da se zapravo radi o očuvanju energije, te da su energija i masa povezane.)

Jednostavno rečeno, ako na početku imate 10.000 atoma i napravite mnogo kemijskih reakcija, na kraju ćete opet imati 10.000 atoma. Masa je ostala ista ako uračunamo energiju koja se pritom izgubila ili stekla. Kemija proučava odnose među atomima: ponekad među pojedinačnim atomima, ali češće kad su atomi vezani uz druge atome i čine ione i molekule.

uredi  

Izabran životopis

Carl Ferdinand Cori (Prag, 5. prosinca, 1896. - Cambridge, Massachusetts, 20. listopada, 1984.), američki biokemičar.

Rođen u Pragu (tada Austro-Ugarska, danas Češka) a zajedno s suprugom, Gerty Theresa Cori i argentinskim fiziologom Bernardo Alberto Houssayom, primio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu, 1947. godine, za njihovo otkriće kako je glikogen - derivat glukoze - razgrađen i ponovno sastavljen (resintetiziran) u tijelu, za korištenje kao pohrana i izvor energije.

Carl Cori je mladost proveo u Trstu gdje je radio njegov otac. Godine 1914. s obitelji vraća se u Prag gdje studira medicinu. Na studiju upoznao je Gerty Theresa Radnitz, svoju buduću suprugu.

Carl dobiva poziv da dođe raditi u SAD, Buffalo, New York (engl. State Institute for the Study of Malignant Diseases) i obitelj se seli. Na institutu Cori proučava metabolizam ugljikohidrata, što dovodi do definiranja Cori-ciklusa 1929., za što je i dobio Nobelovu nagradu.


uredi  

Izabrana slika

uredi  

Članci

Osnove Znanstvena metodaSI osnovne jediniceZnačajni brojeviAtomOrbitalePeriodni sustav elemenataIzomeriAlotropiIzotopiIon

Elektronska konfiguracijaAtomski radijus i Ionski radijus • Elementarne skupine: S-blok, D-blok, F-blok, P-blokElektronegativnostIonizacijska energijaElektronski afinitet

Kemikalije i odnosi Sustavna imenaKemijska formula (Empirijska formula, Molekulska formula) • Kemijska vezaKemijski polaritetKemijska jednadžbaKemijska reakcijaBoje kemikalija
Kvantitativna kemija molAvogadrova konstantaStehiometrijaTermokemijaHessov zakonKalorimetrija
Stanja tvari Kinetička teorija plinovaIdealni plinFizika čvrstog stanjaOtopineKoncentracija otopina • Koloidna svojstvaKemijska ravnotežaLe Chatelierovo načeloTopljivostUkapljivanjeEfekt zajedničkog iona
Kiseline i baze Teorije reakcija kiselina i bazaJake kiselineSlabe kiselinepH i jačina kiselina • Sustavno imenovanje kiselina i baza • Samo-ionizacija vodeTitracija kiselina-lužina • Redoks-reakcije • Elektrokemija
Kinetika i termodinamika Kemijska kinetikaStope reakcijeSpontani procesiEntalpijaEntropija -- Gibbsova slobodna energijaNuklearna kemijaBiokemija
Povijest kemije AlkemijaPodrijetlo kemijeOtkriće kemijskih elemenataNobelova nagrada za kemiju
Poznati kemičari Marie CuriePierre CurieJohn DaltonJöns Jakob BerzeliusDmitrij Ivanovič MendeljejevAntoine Laurent de Lavoisier • Sir Ernest RutherfordLouis Pasteur • Sir Humphry DavyParacelsusVladimir PrelogLavoslav Ružička
uredi  

Kategorije

uredi  

Periodni sustav elemenata


Skupina → 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18
↓ Perioda
1 1
H

2
He
2 3
Li
4
Be

5
B
6
C
7
N
8
O
9
F
10
Ne
3 11
Na
12
Mg

13
Al
14
Si
15
P
16
S
17
Cl
18
Ar
4 19
K
20
Ca
21
Sc
22
Ti
23
V
24
Cr
25
Mn
26
Fe
27
Co
28
Ni
29
Cu
30
Zn
31
Ga
32
Ge
33
As
34
Se
35
Br
36
Kr
5 37
Rb
38
Sr
39
Y
40
Zr
41
Nb
42
Mo
43
Tc
44
Ru
45
Rh
46
Pd
47
Ag
48
Cd
49
In
50
Sn
51
Sb
52
Te
53
I
54
Xe
6 55
Cs
56
Ba
*
72
Hf
73
Ta
74
W
75
Re
76
Os
77
Ir
78
Pt
79
Au
80
Hg
81
Tl
82
Pb
83
Bi
84
Po
85
At
86
Rn
7 87
Fr
88
Ra
**
104
Rf
105
Db
106
Sg
107
Bh
108
Hs
109
Mt
110
Ds
111
Rg
112
Cn
113
Nh
114
Fl
115
Mc
116
Lv
117
Ts
118
Og

* Lantanoidi 57
La
58
Ce
59
Pr
60
Nd
61
Pm
62
Sm
63
Eu
64
Gd
65
Tb
66
Dy
67
Ho
68
Er
69
Tm
70
Yb
71
Lu
** Aktinoidi 89
Ac
90
Th
91
Pa
92
U
93
Np
94
Pu
95
Am
96
Cm
97
Bk
98
Cf
99
Es
100
Fm
101
Md
102
No
103
Lr


Skupine periodnog sustava

Alkalijski metali1 Zemnoalkalijski metali1 Lantanoidi1,2 Aktinoidi1 Prijelazni metali1
Slabi metali1 Polumetali Nemetali Halogeni elementi3 Plemeniti plinovi3
  1. Alkalijski, zemnoalkalijski, prijelazni metali, lantanoidi, aktinoidi i slabi metali zajedno se zovu kovine.
  2. Lantanoidi, skandij i itrij zajedno nose naziv rijetki zemni metali.
  3. Halogeni elementi i plemeniti plinovi su tekođer nemetali.

Stanje pri normalnom tlaku i sobnoj temperaturi: Atomski brojevi elemenata u plinovitom stanju su crvene boje, elemenata u tekućem stanju zelene, a elemenata u krutom stanju crne boje.

Prirodna svojstva: Elementi s punim okvirom imaju stabilne izotope starije od Zemlje (primordijalni elementi). Elementi s iscrtkanim okvirom nastaju prirodno od drugih elemenata, ali imaju samo izotope s vremenom poluraspada mnogo kraćim od starosti Zemlje pa se mogu naći tek u radioaktivnim rudama. Elementi s istočkanim okvirom su umjetni elementi.

Ostali portali na Hrvatskoj Wikipediji
Biologija Europa Film Fizika Francuska Glazba Hrvatska Kemija Kršćanstvo
Likovna
umjetnost
Nogomet Njemačka Povijest Šport Zemljopis Zrakoplovstvo Widra Životopis