Intelektualni kapital

Intelektualni kapital, jedinstvena je ekonomska kategorija koja predstavlja materijalne i nematerijalne čimbenike koji su ključni za postizanje i očuvanje održivog razvoja i konkurentnosti u 21. stoljeću, a nastali su kao rezultat stvaralačke primjene znanja (uporaba znanja u stvaranju novododatne vrijednosti).

Nastanak koncepta intelektualnog kapitala

Koncept intelektualnog kapitala pojavio se početkom osamdesetih godina 20. stoljeća kada je pod utjecajem procesa globalizacije došlo do niza tehnoloških, gospodarskih, političkih i društvenih promjena koje su transformirale svjetsko gospodarstvo i utjecale na poslovno okruženje poduzeća.

Materijalni oblik stvaranja vrijednosti u sve većem obimu postao je rezultat stvaralačke primjene znanja, što je bilo evidentno u tržišnoj vrijednosti poduzeća koja je višestruko nadilazila knjigovodstvenu vrijednost poduzeća (vrijednost ukupne materijalne i financijske imovine). To povećanje udjela znanja u novostvorenoj vrijednosti glavno je obilježja nove ekonomije, koja se još naziva i "Ekonomija znanja".

U ekonomiji znanja najvažniji ekonomski resurs za postizanje održivog razvoja i konkurentnosti više nije kapital, prirodni resursi ili rad (tradicionalni resursi), već znanje, a u njemu intelektualni kapital.

Struktura intelektualnog kapitala

Intelektualni kapital sastoji se od sljedeće strukture:

• Ljudski kapital
• Strukturalni (organizacijski) kapital
• Relacijski (potrošački) kapital

Ljudski kapital

Ljudski kapital je pokretač intelektualnog kapitala. Odnosi se na akumuliranu vrijednost investicija u obrazovanje, stručnost i budućnost svih zaposlenika i menadžment, te njihovu sposobnost da svoje znanje, vještine i iskustvo transformiraju u aktivno stvaranje dodatne vrijednosti za poduzeće.

Osim znanja, iskustva i vještina, ljudski kapital predstavlja i: kreativnost, inovativnost, marljivost, odgovornost, upornost, samoinicijativnost, uspješnost u komunikaciji, sposobnost rješavanja problema, kritičko promišljanje, samostalno učenje, fleksibilnost i adaptibilnost zaposlenika i menadžmenta.

Pojedinci koji imaju navedene karakteristike nazivaju se tzv. "umnim radnicima".

"Umni radnik" je svaki zaposlenik koji:

• pridonosi proizvođenju profita u poduzeću
• uključen je u rješavanje problema
• visoko je educiran i kontinuirano ulaže u svoje znanje
• marljiv je i vrlo motiviran za rad
• fleksibilan je i adaptibilan
• samouvjeren je i uporan.

Najveća vrijednost "umnih radnika" jest u činjenici da posjeduju tacitno znanje, jer je ono najznačajniji i najvrjedniji izvor konkurentske prednosti poduzeća.

Stukturalni (organizacijski) kapital

Strukturalni (organizacijski) kapital je utjelovljenje ljudskog kapitala i njegova infrastrukturna podrška, te predstavlja sve čimbenike koji u poduzeću ostaju nakon što zaposlenici nakon radnog vremena napuste poduzeće. Ti čimbenici su:

• Intelektualno vlasništvo - cjelokupno materijalizirano, kodificirano znanje: patenti, licence, autorska prava, franšize, software programi i sav ostali materijalizirani vrijednosni ljudski kapital.
• Organizacijski procesi - planovi, pismene strategije, nacrti, priručnici i poslovnici, pravila, upravljački podsustavi, poslovne aplikacije, baze podataka,...

Za razliku od ljudskog kapitala, strukturalni kapital je moguće kvantificirati i vrijednosno odrediti.

Relacijski (potrošački) kapital

Relacijski (potrošački) kapital predstavlja odnose između strateških poslovnih jedinica poduzeća, te međuodnose između poduzeća i vanjske okoline (potrošači, distributeri, partneri, i sve ostale interesne skupine iz vanjskog okruženja poduzeća.

Relacijski kapital je moguće grupirati u tri kategorije:

1. Poslovne mreže
2. Brand (tržišna marka)
3. Potrošači, tj. odnos poduzeća s njima.

Literatura

• Edvinsson, L. & Malone, M.S.: Intellectual Capital: Realising Your Company’s True Value by Finding Its Hidden Brainpower, HarperCollins, New York, 1997. (http://www.amazon.com/Intellectual-Capital-Realizing-Companys-Brainpower/dp/0887308414)
• Thomas A. Stewart: Your company's most valuable asset: intellectual capital, FORTUNE Magazine, October 3, 1994 (http://money.cnn.com/magazines/fortune/fortune_archive/1994/10/03/79803/)
• Sundać D., Švast N.: Intelektualni kapital - temeljni čimbenik konkurentnosti poduzeća, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Zagreb, 2009. (http://eobrazovanje.mingorp.hr/UserDocsImages/Knjizica_intelektualni_kapital.pdf  Arhivirana inačica izvorne stranice od 5. ožujka 2016. (Wayback Machine))
• Leadbeater, C., London, D.: New Measures for the New Economy, International Symposium: Measuring and Reporting Intellectual Capital: Experience, Issues, and Prospects, Technical Meeting, Amsterdam, 1999.
• Samuel M. Felton, William C. Finnie: Knowledge is today’s capital: interviews Thomas A. Stewart, Strategy & Leadership Volume: 31, Issue: 2, 2003. (http://www.emeraldinsight.com/journals.htm?issn=1087-8572&volume=31&issue=2&articleid=872866&show=abstract^{[neaktivna poveznica]})
• Mertins K., Alwert K., Heisig P.:Wissensbilanz zur Kommunikation und Steuerung des Intellektuellen  Kapitals, Ansaetze und Praxis, Frauenhof Institute, Germany (https://link.springer.com/chapter/10.1007%2F3-540-27519-3_1)
• Amidon D., Formica P., Mercier-Laurent E.: Knowledge Economics: Emerging principles, practices and policies, Tartu, 2005. Entovation Collective Readings (Tartu University Press. ISBN 9949110661; 13: 978-9949110667;)
• Bonfour A., Edvinsson L.,Intellectual Capital for Communities - Nations, Regions, Cities and other Communities, Boston, 2004., Elsevier Butterworth Heinemann (https://www.sciencedirect.com/book/9780750677738/intellectual-capital-for-communities)
• Jelčić K., Priručnik za upravljanje intelektualnim kapitalom u tvrtkama, Zagreb, 2002., Hrvatska gospodarska komora, besplatna e-knjiga (https://www.yumpu.com/xx/document/view/22271444/ovdje-hrvatska-gospodarska-komora)
• Jelčić K., Intellectual Capital -Handbook of IC Management in Companies, Zagreb 2007. (https://www.scribd.com/document/492311290/Handbook-Intellectual-Capital-Management)
• Pulić A.: Intellectual capital – does it create or destroy value? Journal, Measuring Business Excellence, Volume 8 Issue 1, 2004. (https://www.emerald.com/insight/content/doi/10.1108/13683040410524757/full/html
• Ahonen G.,Inspired by Knowledge in Organisations: Essays in honor of Professor Karl-Erik Sveiby, Hanken, 2008. (https://helda.helsinki.fi/handle/10227/295)
• Pulić A., Sundač D., Intelektualni kapital, Rijeka, 1998. (https://www.bib.irb.hr/35380)
• Pulić A., Sundač D., Intelektualni kapital-ključni resurs 21. stoljeća, Rijeka 2001. (8http://library.foi.hr/lib/knjiga.php?sqlid=31&H=&E=&lok=&zbi=&sqlx=47662 )